Sam

Sam trešnja potiče iz Kanade, gde je stvorena u čuvenoj istraživačkoj stanici Summerland (Britanska Kolumbija) planskim ukrštanjem sorti Windsor i Open Pollinated. U proizvodnju je zvanično puštena 1953. godine. Zbog svoje prelepe, intenzivno tamne boje, izrazite čvrstine mesa ploda, visoke rodnosti i jedinstvene, neprevaziđene otpornosti na pucanje, ovo je izuzetno cenjena i pouzdana komercijalna sorta trešnje. Smatra se apsolutno najboljim izborom za podneblja i regione sa nestabilnim, kišovitim i vlažnim letima.

Sam je stranooplodna sorta; Budući da cveta srednje kasno, njeni najbolji, biološki usklađeni i na terenu dokazani oprašivači su: Van, Bing, Lambert i samooplodna Stela (Stella). Izrazito rane sorte, poput Burlata, ne mogu uspešno poslužiti kao oprašivač zbog lošeg poklapanja faza cvetanja. Može biti oprašivač za kompatibilne kasnocvetajuće sorte koje nisu u istoj grupi inkompatibilnosti..

Drvo je veoma bujno, snažno, robusno i dugovečno, sa izrazito uspravnim rastom grana koje formiraju lepu, visoku, stabilnu i piramidalnu krošnju. Rano stupa u period pune rodnosti ako se kalemi na savremene slabo bujne podloge (već u drugoj ili trećoj godini nakon sadnje). Kada prorodi, uz prisustvo adekvatnih kasnocvetajućih oprašivača, donosi redovne, stabilne i veoma visoke, obilne prinose svake godine. Zahteva obavezno povijanje (razvođenje) mladara u prve dve godine kako bi se proširili uglovi krunice, ukrotio njen prirodno snažan uspravni rast i ubrzalo formiranje rodnih elemenata.

Spada u grupu srednje kasnih sorti trešnje. Na našem podneblju i u kontinentalnim klimatskim uslovima sazreva za berbu sredinom juna (obično između 10. i 20. juna, odnosno u IV i V nedelji zrenja trešanja, stižući desetak dana posle rane sorte Burlat).

Berba se obavlja tokom sredine juna. Plodovi na stablu dozrevaju prilično ujednačeno i odlikuju se prepoznatljivom, dugom i čvrstom zelenom peteljkom, što značajno olakšava, ubrzava i pojeftinjuje ručnu berbu bez opasnosti od povređivanja mesa.

Odlikuje se izuzetno dobrom sposobnošću čuvanja. U svežem stanju u hladnjači uspešno može da se održi od 7 do 14 dana. Zbog veoma čvrstog, kompaktnog i mesnatog ploda, odlično podnosi branje, sortiranje, mašinsko kalibrisanje, pakovanje i daleki transport, bez ikakve opasnosti od gnječenja i curenja soka. Prvenstveno je vrhunska konzumna (stona) sorta za potrošnju u svežem stanju i komercijalni izvoz, ali se zbog intenzivne boje soka i izuzetne čvrstine mesa masovno i uspešno koristi u industrijskoj preradi za proizvodnju vrhunskih kompota, slatka i za kandiranje.

Plod je krupan (prosečne mase 8–9 grama), izuzetno ujednačen na stablu i atraktivnog, krupnog srcolikog oblika sa dugom peteljkom. Pokožica je čvrsta, glatka i izrazito sjajna, u berbi intenzivno tamnocrvene, a u punoj tehnološkoj zrelosti prelepe tamnobordo do sjajne ugljen-crne boje. Meso je tamnocrveno, veoma čvrsto, kompaktno i prepoznatljivo hrskavo (tipična čvrsta hrskavica), umereno sočno. Ukus je izvanredan, bogat, pun i desertni – odlikuje se visokim sadržajem šećera, finom osvežavajućom kiselinom i prepoznatljivom, prijatnom aromom. Koštica je srednje krupna i lako se odvaja od mesa ploda.

Odlikuje se izuzetno visokom genetskom otpornošću ploda na pucanje usled obilnih letnjih kiša u periodu sazrevanja, što je njena najveća komercijalna i uzgojna prednost na terenu, čineći je jednom od najsigurnijih sorti za voćare u kišnim godinama. Pokazuje izvanrednu prirodnu otpornost drveta i cvetnih pupoljaka na oštre zimske mrazeve i niske temperature tokom mirovanja. Zahteva standardnu preventivnu hemijsku zaštitu od monilije cveta i plodova (Monilinia laxa), kao i obaveznu zaštitu od ptica koje privlači tamni rod.

Korenov sistem je izuzetno jak, dubok i razgranat. Odlično koristi vlagu i hranljive materije iz dubljih slojeva i dobro podnosi sušne periode u zrelim godinama, ali apsolutno ne podnosi teška, zbijena, glinovita i zabarena zemljišta, gde usled viška podzemnih voda brzo dolazi do gušenja korena (asfiksije) i sušenja čitavog stabla. Traži duboka, propusna, laka i plodna zemljišta na provetrenim položajima.

Voćne sadnice trešnje proizvodimo na visokoafinitetnim, sertifikovanim podlogama: magriva (Prunus mahaleb) i divlja trešnja (vrapčara) za klasične i dugovečne zasade na suvljim i skeletnim zemljištima. Pored bujnih, sadnice proizvodimo i na savremenim, slabo do srednje bujnim vegetativnim podlogama Gizela 5 (Gisela 5) i Gizela 6 (Gisela 6), koje su svetski obavezan standard za ovu sortu, jer idealno kontrolišu njenu veliku prirodnu bujnost i uspravan rast, drastično ubrzavaju stupanje u period pune rodnosti (već u drugoj godini) i omogućavaju podizanje intenzivnih, gustih plantažnih zasada sa visokom profitabilnošću.