Opal

Opal potiče iz Švedske, gde je stvoren 1946. godine na prestižnom institutu Alnarp, planskim ukrštanjem sorti Oulinska zlatna renkloda (Oullins Gage) i rane švedske sorte Early Favourite, a u proizvodnju je zvanično pušten 1958. godine. Zbog svog vrhunskog, desertnog ukusa koji podseća na najfinije zelene renklode i izuzetno ranog zrenja, smatra se najpopularnijom i najtraženijom ranom letnjom sortom šljive u čitavoj severnoj, srednjoj i zapadnoj Evropi.

Potpuno je samooplodna sorta. Odlikuje se izuzetno visokim procentom samooprašivanja i stabilnim, sigurnim zametanjem plodova sopstvenim polenom, pa pouzdano donosi maksimalne prinose čak i kada je zasađena potpuno sama u jednosortnim blokovima. Zbog obilnog cvetanja i odličnog kvaliteta polena velike klijavosti, Opal je izvanredan univerzalni oprašivač za gotovo sve rane i srednje rane evropske sorte šljiva koje cvetaju u isto vreme. Cveta srednje rano.

Drvo je slabe do umerene (srednje) bujnosti, sa urednom, umereno gustom, lepo razgranatom i okruglastom krošnjom koja se lako oblikuje. Ekstremno rano stupa u period pune rodnosti (neretko prorodi i donese prve plodove već u drugoj godini nakon sadnje). Kada prorodi, daje redovne, stabilne i veoma obilne prinose po stablu. Zbog urođene sklonosti ka preobilnom rađanju (prerodu), zahteva obaveznu, oštru zimsku i letnju rezidbu, kao i ručno proređivanje plodova početkom leta kako rod ne bi ositnio, a stablo ušlo u fazu naizmenične rodnosti.

Spada u grupu izrazito ranih letnjih sorti šljiva. Na našem podneblju i u kontinentalnim klimatskim uslovima sazreva veoma rano – u prvoj polovini i sredinom jula (obično između 5. i 15. jula, svega par dana nakon domaće sorte Čačanska rana).

Berba se obavlja tokom prve polovine jula. Plodovi na stablu sazrevaju postepeno (sukcesivno) tokom perioda od desetak dana, što omogućava faznu prodaju. Veoma je važno brati je pravovremeno i u tehnološkoj zrelosti; plodovi koji prezru na drvetu naglo omekšaju i skloni su masovnom prevremenom opadanju sa stabla usled jačeg vetra.

Sposobnost čuvanja u svežem stanju je umerena i kratka, što je tipično za rano letnje voće. U hladnjači uspešno može da se održi svega 7 do 10 dana. Zbog nežnijeg i izuzetno sočnog mesa, prvenstveno je namenjena za premium stonu potrošnju u svežem stanju odmah nakon berbe na lokalnom tržištu, a u domaćinstvu je izvrsna za pravljenje prvih letnjih džemova, kompota, slatka i aromatične rakije.

Plod je srednje krupan (prosečne mase oko 30 grama, a uz odlično proređivanje dostiže i do 35 grama), ujednačen na stablu i pravilnog okruglasto-ovalnog oblika. Pokožica je tanka, glatka i nežna, u početku žuto-zelena, dok u punoj zrelosti dobija veoma atraktivnu crvenkasto-ljubičastu do intenzivno tamnoljubičastu boju, prekrivenu finim, plavičastim voštanim pepeljkom. Meso je zlatno-žuto do slamasto-žuto, umereno čvrsto, kompaktno i ekstremno sočno i topljivo u ustima. Ukus je neprevaziđen, bogat i pun – odlikuje se savršenim balansom visokog sadržaja šećera i fine osvežavajuće kiseline, sa prefinjenom, plemenitom i izraženom sortnom aromom renklode. Koštica je srazmerno sitna i spada u grupu čistih cepača (kalanki) – potpuno lako, glatko i čisto se odvaja od mesa ploda.

Pokazuje izuzetno visoku toleranciju na virus šarke šljive (Plum pox virus), što je njena ogromna uzgojna prednost na terenu. Čak i ako se stablo zarazi, virus ne izaziva prevremeno opadanje niti deformacije na plodovima, pa se može uspešno i bezbedno gajiti u zaraženim rejonima. Odlikuje se izvanrednom otpornošću drveta i cvetnih pupoljaka na ekstremno niske zimske mrazeve i hladnoće (nasleđeno švedsko poreklo). Sa druge strane, pokožica ploda je osetljiva na pucanje usled obilnih kiša u periodu zrenja, pa u vlažnim julskim danima zahteva standardnu preventivnu hemijsku zaštitu od monilije i truleži plodova, kao i obaveznu zaštitu od osa i ptica.

Voćne sadnice šljive proizvodimo na visokoafinitetnoj, standardnoj podlozi: dženarika (Prunus cerasifera), sa kojom ova švedska sorta ostvaruje savršen spoj, odličnu dugovečnost stabla i izvanrednu prilagodljivost različitim tipovima zemljišta.