Rana Moretinijeva (Butira)

Rana Moretinijeva (eng. Early Morettini / Butirra Precoce Morettini) potiče iz Italije, gde je stvorena 1950-ih godina u Firenci od strane čuvenog profesora Elvija Moretinija. Nastala je uspešnim ukrštanjem sorti Košija (Coscia) i Viljamovka (Williams). Zbog svog izrazito ranog sazrevanja, izuzetno atraktivnog izgleda ploda sa prelepim jarkocrvenim rumenilom i vrhunskog, puterastog kvaliteta mesa, ovo je jedna od najcenjenijih i najprofitabilnijih ranih letnjih sorti kruške na tržištu.

Potpuno je stranooplodna (autosterilna) sorta. Ne može da zametne rod sopstvenim polenom, pa zahteva obavezno prisustvo kompatibilnih sorti oprašivača u zasadu koje cvetaju u isto vreme. Budući da cveta rano do srednje rano, njeni najbolji i u praksi dokazani oprašivači su: Viljamovka (Williams), Santa Marija (Santa Maria), Konferans (Conference) i Žifardova maslenka.

Drvo je srednje do jake bujnosti, sa pravilnom, piramidalnom i srednje gustom krošnjom sa snažnim skeletnim granama koje formiraju odlične uglove grananja. Veoma rano stupa u period rodnosti (često prorodi već u drugoj ili trećoj godini nakon sadnje). Kada prorodi, donosi redovne, umerene do izuzetno dobre prinose. Odlično reaguje na standardnu rezidbu i zahteva umereno proređivanje plodova početkom leta kako bi se zadržala maksimalna krupnoća roda.

Spada u grupu izrazito ranih letnjih sorti krušaka. Na našem podneblju i u kontinentalnim klimatskim uslovima sazreva veoma rano – krajem jula i početkom avgusta (obično između 20. i 30. jula, odnosno oko 20–25 dana pre standardne sorte Viljamovka).

Berba se obavlja u drugoj polovini jula, isključivo u fazi tehnološke zrelosti dok su plodovi još potpuno čvrsti. Pravovremena berba je od presudnog značaja; usled velikih letnjih vrućina, plodovi koji prezru na stablu ekstremno brzo gube sok, postaju brašnjavi i skloni su unutrašnjem tamnjenju mesa (murenju). Ubrano voće u pravoj zrelosti dobro podnosi manipulaciju.

Sposobnost čuvanja je umerena i kratka, što je standard za sve rane letnje kruške. U običnoj hladnjači uspešno zadržava čvrstinu i sočnost svega 2 do najviše 3 nedelje. Zbog nežnijeg i topljivog mesa u punoj zrelosti, plodovi lošije podnose dugo skladištenje i grubo mašinsko kalibrisanje, pa se moraju plasirati na tržište u kratkom roku nakon berbe. Odlično podnosi pažljiv transport u plitkim gajbicama. Prvenstveno je premium konzumna (stona) sorta za prvu letnju potrošnju u svežem stanju, a odlična je za domaće kompote i sokove.

Plod je srednje krupan do krupan (prosečne mase oko 150–180 grama), ujednačen i pravilnog, lepog kruškolikog oblika sa glatkom površinom. Pokožica je tanka, glatka i izrazito sjajna, u berbi žuto-zelena, dok u punoj zrelosti prelazi u limun-žutu boju. Njena najveća estetska prednost jeste što je sa osunčane strane (na preko 30–50% površine) prekrivena izuzetno privlačnim, jarkocrvenim rumenilom i prelivima. Meso je beličasto-žuto, izuzetno sočno, fine maslačne teksture i potpuno topljivo u ustima (topiva puterica), bez grubih kamenih ćelija. Ukus je izvanredan, veoma osvežavajući i sladak, sa blagom i prijatnom sortnom aromom.

Srednje je otporna sorta. Pokazuje umerenu otpornost drveta na zimske mrazeve. Osetljiva je na bakterijsku plamenjaču (Erwinia amylovora), čađavu krastavost lista i ploda (Venturia pyrina) i trulež plodova na stablu u vlažnim letima, što zahteva redovnu, stručnu i blagovremenu preventivnu hemijsku zaštitu tokom vegetacije, kao i zaštitu od osa i ptica koje privlači rani slatki rod.

Voćne sadnice kruške proizvodimo na visokoafinitetnim i sertifikovanim podlogama. Za razliku od Viljamovke, Rana Moretinijeva ima veoma dobar i prirodno uspešan direktan afinitet sa dunjom, pa se u našem rasadniku kalemi direktno (bez posrednika) na vegetativne podloge Dunja M-A i Dunja BA-29 (što garantuje rano stupanje u rod i idealnu kontrolu rasta u intenzivnim, gušćim zasadima), kao i na generativnoj podlozi divlje kruške (Pyrus communis) za suvlja i teža zemljišta.