
Ajdared
Ajdared (eng. Idared) potiče iz SAD-a, gde je stvoren 1935. godine na Eksperimentalnoj stanici u državi Ajdaho, ukrštanjem sorti Džonatan (Jonathan) i Vagener (Wagener), a u proizvodnju je pušten 1942. godine. Zbog svoje neprevaziđene vitalnosti, rekordne rodnosti, izuzetne čvrstine i sposobnosti dugotrajnog čuvanja u najjednostavnijim uslovima, decenijama predstavlja najzastupljeniju, najrasprostranjeniju i privredno najznačajniju sortu jabuke na čitavom Balkanu. Uz status tradicionalno odomaćene sorte, ona čini osnovu domaće proizvodnje.
Potpuno je stranooplodna (autosterilna) sorta. Ne može da zametne rod sopstvenim polenom, pa zahteva obavezno prisustvo kompatibilnih sorti oprašivača u zasadu. Budući da cveta izrazito rano u proleće, njeni najbolji i na terenu dokazani oprašivači su: Zlatni delišes (Golden Delicious), Greni Smit (Granny Smith), Gala, Fudži (Fuji) i Čadel (Chadel). Sam Ajdared poseduje izuzetno obilan i kvalitetan polen i dobar je oprašivač za mnoge kompatibilne sorte jabuke koje cvetaju u isto vreme.
Drvo je slabe do srednje bujnosti, sa širokom, okruglastom, umereno gustom krošnjom sa tankim i elastičnim granama koje se pod teretom roda lučno povijaju ka zemlji. Izuzetno rano stupa u period rodnosti (često prorodi već u drugoj godini nakon sadnje). Kada prorodi, donosi redovne, stabilne i ekstremno obilne, rekorderne prinose. Odlično reaguje na standardnu rezidbu i zahteva hemijsko ili ručno proređivanje plodova u godinama preobilnog roda kako bi se izbeglo sitnjenje plodova.
Spada u grupu poznih jesenjih sorti jabuka. Na našem podneblju i u kontinentalnim klimatskim uslovima sazreva za berbu krajem septembra i početkom oktobra.
Berba se obavlja krajem septembra i tokom prve polovine oktobra, u fazi kada plodovi postignu karakterističnu boju, a meso zadrži maksimalnu čvrstinu. Plodovi se veoma lako i čisto beru i ne opadaju sami sa stabla pri jačem vetru.
Odlikuje se apsolutno neprevaziđenom sposobnošću dugotrajnog čuvanja. U klasičnim, običnim hladnjačama i dobro provetrenim skladištima bez kontrolisane atmosfere uspešno zadržava potpunu svežinu, sočnost i čvrstinu od 6 do čak 8 meseci (sve do maja naredne godine), bez opasnosti od unutrašnjeg posmeđivanja mesa ili mašćenja pokožice. Zbog izuzetno čvrstog mesa i čvrste pokožice, savršeno podnosi branje, grubo mašinsko kalibrisanje, pakovanje i daleki transport, bez opasnosti od gnječenja. Prvenstveno je vodeća konzumna (stona) sorta za masovnu potrošnju, ali se masovno koristi i u industriji za proizvodnju sokova, kaša i marmelada.
Plod je krupan do vrlo krupan (prosečne mase 180–230 grama i više), ujednačen i pravilnog, okruglastog do blago pljosnato-okruglog oblika. Pokožica je srednje debljine, glatka, sjajna i čvrsta, bledo-žutozelene osnovne boje, koja je na preko 70–80% površine ploda prekrivena intenzivnim, privlačnim svetlocrvenim rumenilom i prugama na sunčanoj strani. Meso je beličasto do svetložuto, veoma čvrsto, kompaktno, sočno i blago hrskavo. Ukus je osvežavajući, naglašeno nakiseo do slatko-nakiseo, sa umerenom, finom i prijatnom sortnom aromom. Tokom dugog stajanja u skladištu, kiselost blago opada, a plod dobija na slatkoći i harmoniji ukusa.
Srednje je otporna sorta. Pokazuje odličnu otpornost drveta na ekstremno niske zimske temperature (podnosi i do -25°C). Poseduje dobru prirodnu otpornost na bakterijsku plamenjaču (Erwinia amylovora). Sa druge strane, zbog izrazito ranog kretanja vegetacije, njeni cvetni pupoljci su veoma osetljivi na pozne prolećne mrazeve. Takođe, izrazito je osetljiva na pepelnicu (Podosphaera leucotricha) i osetljiva na čađavu krastavost lista i ploda (Venturia inaequalis), što zahteva obaveznu, stručnu i intenzivnu preventivnu hemijsku zaštitu od samog početka prolećnog kretanja pupoljaka.
Voćne sadnice jabuke proizvodimo na visokoafinitetnim i sertifikovanim podlogama: M-9, M-9 T337 (holandski standard za intenzivne i guste plantaže sa naslonom), M-26 (odlična za ovu sortu jer joj daje optimalnu snagu rasta) i MM-106 (za okućnice i lakša, siromašnija zemljišta), sa kojima ostvaruje savršen i dugovečan spoj.
