Sunburst

Sunburst potiče iz Kanade, gde je stvoren u čuvenoj istraživačkoj stanici Summerland (Britanska Kolumbija) planskim ukrštanjem sorti Van i Stela (Stella), a u široku komercijalnu proizvodnju je pušten 1983. godine. Zbog svoje stoprocentne samooplodnosti, džinovske krupnoće ploda i izuzetne sočnosti mesa, ovo je jedna od najpopularnijih, najatraktivnijih i najprofitabilnijih sorti trešnje srednje sezone, idealna za intenzivne zasade, lokalna tržišta i okućnice.

Samooplodna sorta. Zbog obilnog cvetanja i izuzetno kvalitetnog polena velike klijavosti, Sanberst je odličan oprašivač za sve druge stranooplodne sorte trešnje koje cvetaju u isto vreme. Cveta srednje rano.

Drvo je prirodno bujno, snažno i robusno, sa debelim skeletnim granama koje formiraju prostranu, umereno gustu, dobro razgranatu i široko-okruglastu krošnju. Izuzetno rano stupa u period pune rodnosti (često prve komercijalne plodove donese već u drugoj godini nakon sadnje). Kada prorodi, daje redovne, stabilne i ekstremno obilne, rekorderne prinose. Zbog izražene sklonosti ka preobilnom rađanju (prerodu), zahteva obaveznu, oštru zimsku i letnju (zelenu) rezidbu radi proređivanja rodnih pupoljaka, kako preveliki rod ne bi dodatno smanjio čvrstinu plodova i ositnio rod.

Spada u grupu srednje ranih sorti trešnje. Na našem podneblju i u kontinentalnim klimatskim uslovima sazreva za berbu sredinom juna (obično između 10. i 18. juna, odnosno u IV nedelji zrenja trešanja, oko dve nedelje nakon rane sorte Burlat).

Berba se obavlja tokom sredine juna. Plodovi na stablu dozrevaju prilično ujednačeno i odlikuju se prepoznatljivom, srednje dugom i debelom zelenom peteljkom koja čvrsto drži masivne plodove na grani, što olakšava brzo branje.

Sposobnost čuvanja u svežem stanju je umerena. U hladnjači uspešno može da se održi od 5 do 7 dana. Budući da ima nežnije, mekše do srednje čvrsto meso (poluhrskavica), ova sorta lošije podnosi grubo mašinsko kalibrisanje i dug transport, pa se mora pažljivo ručno brati i plasirati na tržište u kraćem roku. Prvenstveno je namenjena za luksuznu stonu potrošnju u svežem stanju na lokalnom i regionalnom tržištu gde zbog džinovske krupnoće privlači kupce, a izuzetna je za kućnu preradu, kompote, sokove i džemove.

Plod je izuzetno krupan do džinovski (prosečne mase od 11 do preko 12 grama, a uz odličnu agrotehniku pojedinačne bobice sa lakoćom dostižu prečnik kalibra i preko 14 grama). Karakterističnog je, izrazito okruglastog do loptasto-spljoštenog oblika. Pokožica je tanka, glatka i sjajna, u berbi jarkocrvene, a u punoj tehnološkoj zrelosti prelepe tamnocrvene do tamnobordo boje (nikada ne tamni potpuno i ne postaje ugljen-crna). Meso je svetlocrveno, mekano do srednje čvrsto, kompaktno, izuzetno sočno i mesnato. Ukus je izvanredan, bogat i desertni – odlikuje se visokim sadržajem šećera, finom osvežavajućom kiselinom i raskošnom sortnom aromom. Koštica je srazmerno sitna u odnosu na količinu mesa ploda i lako se odvaja.

Srednje je otporna sorta na bolesti. Pokazuje odličnu prirodnu otpornost drveta i cvetnih pupoljaka na niske zimske temperature tokom mirovanja. Jedna od najvećih pomoloških prednosti ove sorte jeste visoka prirodna otpornost ploda na pucanje usled obilnih letnjih kiša u periodu zrenja, što je čini izuzetno sigurnom na otvorenom polju. U vlažnim i kišnim junskim danima zahteva standardnu preventivnu hemijsku zaštitu od monilije i truleži plodova (Monilinia laxa), kao i obaveznu zaštitu od ptica (čvoraka) koje masovno privlači krupnoća ploda.

Korenov sistem je snažan, umereno dubok i razgranat. Odlično koristi hranljive materije iz zemljišta, ali apsolutno ne podnosi teška, glinovita, zbijena i zabarena zemljišta sa visokim nivoom podzemnih voda, gde usled nedostatka kiseonika brzo dolazi do gušenja korena (asfiksije) i sušenja čitavog stabla. Traži duboka, propusna, laka i plodna zemljišta na osunčanim i provetrenim položajima.

Voćne sadnice trešnje proizvodimo na visokoafinitetnim, sertifikovanim podlogama: magriva (Prunus mahaleb) i divlja trešnja (vrapčara) za klasične i dugovečne zasade. Pored bujnih, sadnice proizvodimo i na savremenim, slabo do srednje bujnim vegetativnim podlogama Gizela 5 (Gisela 5) i Gizela 6 (Gisela 6), koje su svetski obavezan standard za ovu sortu, jer idealno kontrolišu njenu veliku prirodnu bujnost, drastično ubrzavaju stupanje u period pune rodnosti (već u drugoj godini) i omogućavaju podizanje intenzivnih, gustih plantažnih zasada koji se lako orezuju i beru sa zemlje.