Summit

Samit (Summit) potiče iz Kanade, gde je stvoren u čuvenoj istraživačkoj stanici Summerland (Britanska Kolumbija) planskim ukrštanjem sorti Van i Sam, a u široku komercijalnu proizvodnju je pušten 1973. godine. Zbog svoje izuzetne, džinovske krupnoće ploda, prelepog pravilnog srcolikog oblika i vrhunskog, desertnog ukusa mesa, ovo je jedna od najcenjenijih, najatraktivnijih i najprofitabilnijih sorti trešnje srednje sezone za modernu tržišnu proizvodnju.

Summit je stranooplodna sorta. Budući da cveta srednje rano, njeni najbolji, biološki usklađeni i na terenu dokazani oprašivači su samooplodne sorte: Stela (Stella), Lapins i rani Burlat. Cveta veoma obilno i dugotrajno.

Drvo je veoma bujno, snažno i robusno, sa izraženim uspravnim uglom rasta grana u mladosti koje kasnije, pod teretom obilnog roda, formiraju veliku, prostranu, dobro razgranatu i široko-piramidalnu krošnju. Rano stupa u period pune rodnosti ako se kalemi na savremene slabo bujne podloge (već u drugoj ili trećoj godini nakon sadnje). Kada prorodi, uz adekvatne oprašivače, donosi redovne, stabilne i izuzetno visoke prinose svake godine. Odlično reaguje na standardnu zimsku i letnju (zelenu) rezidbu, kao i na obavezno povijanje (razvođenje) grana u prve dve godine radi kontrole prirodno jake bujnosti i širenja uglova krunice.

Spada u grupu srednje ranih sorti trešnje. Na našem podneblju i u kontinentalnim klimatskim uslovima sazreva za berbu sredinom juna (obično između 10. i 18. juna, odnosno u IV nedelji zrenja trešanja, oko dve nedelje nakon rane sorte Burlat).

Berba se obavlja tokom sredine juna. Plodovi na stablu dozrevaju prilično ujednačeno i odlikuju se prepoznatljivom, srednje dugom i izuzetno debelom zelenom peteljkom koja čvrsto drži masivne plodove na grani, što značajno olakšava i ubrzava ručnu berbu bez opasnosti od čupanja i oštećenja mesa oko čašice.

Odlikuje se dobrom sposobnošću čuvanja. U svežem stanju u hladnjači uspešno može da se održi od 7 do 14 dana. Zbog čvrstog i kompaktnog mesa ploda, veoma dobro podnosi branje, sortiranje, mašinsko kalibrisanje, pakovanje i transport, bez opasnosti od gnječenja. Prvenstveno je namenjena za luksuznu stonu potrošnju u svežem stanju na domaćem i inostranom tržištu, gde zbog svoje džinovske krupnoće redovno postiže premium cenu na početku glavne sezone.

Plod je izuzetno krupan do džinovski (prosečne mase od 9,5 do preko 11 grama, a uz odličnu agrotehniku pojedinačne bobice sa lakoćom dostižu prečnik kalibra preko 28–32 mm), ujednačen na stablu i pravilnog, izrazito atraktivnog srcolikog oblika sa blago zaobljenim ramenima. Pokožica je tanka, ali elastična, glatka i izrazito sjajna, u berbi intenzivno crvene, a u punoj tehnološkoj zrelosti prelepe tamnocrvene do sjajne tamnobordo boje (nikada ne tamni previše i ne postaje potpuno ugljen-crna). Meso je svetlocrveno, veoma čvrsto, kompaktno i hrskavo (tipična čvrsta hrskavica), izuzetno mesnato i sočno. Ukus je vrhunski, bogat i desertni – odlikuje se visokim sadržajem šećera, finom osvežavajućom kiselinom i raskošnom sortnom aromom. Koštica je srednje krupna.

Odlikuje se veoma dobrom prirodnom otpornošću ploda na pucanje usled obilnih letnjih kiša u periodu zrenja, po čemu je znatno sigurnija na otvorenom polju od svog roditelja, sorte Van. Pokazuje izvanrednu prirodnu otpornost drveta i cvetnih pupoljaka na oštre zimske mrazeve tokom punog mirovanja. U vlažnim i kišnim junskim danima zahteva standardnu preventivnu hemijsku zaštitu od monilije i truleži plodova (Monilinia laxa), kao i obaveznu zaštitu od ptica koje privlači krupni sjajni rod.

Korenov sistem je izuzetno jak, dubok i razgranat. Odlično koristi vlagu i hranljive materije iz dubljih slojeva zemljišta, ali apsolutno ne podnosi teška, glinovita, zbijena i zabarena zemljišta sa visokim nivoom podzemnih voda, gde usled nedostatka kiseonika brzo dolazi do gušenja korena (asfiksije) i propadanja stabla. Traži duboka, propusna, laka i plodna zemljišta na provetrenim položajima.

Voćne sadnice trešnje proizvodimo na visokoafinitetnim, sertifikovanim podlogama: magriva (Prunus mahaleb) i divlja trešnja (vrapčara) za klasične i dugovečne zasade na suvljim zemljištima. Pored bujnih, sadnice proizvodimo i na savremenim, slabo do srednje bujnim vegetativnim podlogama Gizela 5 (Gisela 5) i Gizela 6 (Gisela 6), koje su svetski obavezan standard za ovu sortu, jer idealno kontrolišu njenu veliku prirodnu bujnost, drastično ubrzavaju stupanje u period pune rodnosti (već u drugoj godini) i omogućavaju podizanje intenzivnih, gustih i visoko-profitabilnih plantaža.