Lapins

Lapins potiče iz Kanade, gde je stvorena u čuvenoj istraživačkoj stanici Summerland (Britanska Kolumbija) planskim ukrštanjem sorti Van i Stela (Stella), a ime je dobila po čuvenom svetskom selekcioneru dr Karlu Lapinsu (u proizvodnju je puštena 1983. godine). Zbog svoje stoprocentne samooplodnosti, izuzetne krupnoće ploda, vrhunske čvrstine mesa i rekordnih prinosa po stablu, ovo je jedna od najpopularnijih, komercijalno najuspešnijih i globalno najtraženijih kasnih sorti trešnje na svetu.

Potpuno je samooplodna sorta. Budući da nosi genotip (S₁S₄’), odlikuje se izvanredno visokim stepenom samooprašivanja i ekstremno obilnim zametanjem plodova sopstvenim polenom, pa pouzdano i stabilno donosi maksimalne prinose u čistim jednosortnim zasadima bez ikakve potrebe za drugim sortama u voćnjaku. Zbog visoke klijavosti, obilnog cvetanja i izuzetnog kvaliteta polena, Lapins je odličan oprašivač za mnoge kompatibilne stranooplodne sorte koje cvetaju u isto vreme. Cveta srednje kasno.

Drvo je srednje do jake bujnosti, sa prepoznatljivim, izrazito uspravnim rastom grana pod oštrim uglom i prirodno slabijom tendencijom bočnog grananja. Ukoliko se ne orezuje pravilno, grane brzo ogole u unutrašnjosti krošnje. Izuzetno rano stupa u period pune rodnosti (neretko prve komercijalne plodove donese već u drugoj ili trećoj godini nakon sadnje). Rađa redovno, obilno i ekstremno stabilno svake godine. Zbog izražene sklonosti ka preobilnom rađanju (prerodu) u grozdovima, zahteva obaveznu, oštru zimsku i letnju (zelenu) rezidbu radi podsticanja bočnog grananja i proređivanja rodnih elemenata kako plodovi ne bi ositnili.

Spada u grupu kasnih sorti trešnje. Na našem podneblju i u kontinentalnim klimatskim uslovima sazreva za berbu u drugoj polovini juna (obično između 15. i 25. juna, odnosno u V i VI nedelji zrenja trešanja, sazrevajući nekoliko dana posle sorte Stela).

Berba se obavlja tokom druge polovine juna. Plodovi na stablu dozrevaju prilično ujednačeno i odlikuju se prepoznatljivom, kratkom i debelom zelenom peteljkom, zbog čega se izuzetno čvrsto drže na granama, ne opadaju sami usled vetra i olakšavaju brzo branje.

Odlikuje se vrhunskom sposobnošću dugotrajnog čuvanja. U svežem stanju u hladnjači uspešno može da se održi od 2 do čak 3 nedelje, zadržavajući potpunu svežinu. Zbog ekstremno čvrstog i mesnatog ploda i elastične pokožice, savršeno podnosi branje, grubo mašinsko kalibrisanje, pakovanje i daleki transport, bez ikakve opasnosti od gnječenja i curenja soka. Vodeći je premium favorit za globalni komercijalni izvoz. Koristi se isključivo za luksuznu stonu potrošnju u svežem stanju.

Plod je izuzetno krupan do džinovski (prosečne mase od 9 do preko 11 grama, prečnika kalibra preko 28–30 mm), ujednačen na stablu i pravilnog, atraktivnog okruglasto-srcolikog oblika. Pokožica je čvrsta, elastična, glatka i izrazito sjajna, u berbi jarkocrvene, a u punoj tehnološkoj zrelosti prelazi u prelepu tamnobordo do sjajne ugljen-crne boje. Meso je tamnocrveno, veoma čvrsto, kompaktno i prepoznatljivo hrskavo (izrazita čvrsta hrskavica), izuzetno sočno. Ukus je izvanredan, bogat i pun – odlikuje se visokim sadržajem šećera koji je u savršenom balansu sa finom, prijatnom kiselinom, uz raskošnu i prepoznatljivu sortnu aromu. Koštica je sitna do srednje krupna i lako se odvaja od mesa ploda.

Srednje je otporna sorta na bolesti. Pokazuje odličnu prirodnu otpornost drveta i cvetnih pupoljaka na niske zimske mrazeve tokom mirovanja. Jedna od najvećih pomoloških prednosti ove sorte jeste izuzetno visoka prirodna otpornost ploda na pucanje usled obilnih letnjih kiša u periodu zrenja, što je čini izuzetno sigurnom i profitabilnom za gajenje na terenu. U vlažnim i kišnim junskim danima zahteva standardnu preventivnu hemijsku zaštitu od monilije plodova (Monilinia laxa) i truleži, kao i obaveznu zaštitu od ptica koje privlači krupni tamni rod.

Korenov sistem je jak, dubok i razgranat. Odlično koristi vlagu i hranljive materije iz dubljih slojeva, ali apsolutno ne podnosi teška, zbijena, glinovita i zabarena zemljišta, gde usled viška podzemnih voda brzo dolazi do gušenja korena (asfiksije) i sušenja stabla. Traži duboka, propusna, laka i plodna zemljišta na osunčanim i provetrenim položajima.

Voćne sadnice trešnje proizvodimo na visokoafinitetnim, sertifikovanim podlogama: magriva (Prunus mahaleb) i divlja trešnja (vrapčara) za klasične i dugovečne zasade. Pored bujnih, sadnice proizvodimo i na savremenim, slabo do srednje bujnim vegetativnim podlogama Gizela 5 (Gisela 5) i Gizela 6 (Gisela 6), koje su svetski obavezan standard za ovu sortu, jer idealno kontrolišu njenu prirodnu bujnost i uspravan rast, sprečavaju formiranje previsokih i nepristupačnih grana, drastično ubrzavaju stupanje u period pune rodnosti (već u drugoj godini) i omogućavaju podizanje intenzivnih, super-gustih zasada.