Compact Stella

Kompakt Stela (Compact Stella) potiče iz Kanade, gde je stvorena 1973. godine u čuvenoj istraživačkoj stanici Summerland (Britanska Kolumbija) od strane dr K. Lapatinsa. Nastala je u laboratorijskim uslovima indukovanom mutacijom pomoću rendgenskog zračenja (X-zraka) originalne sorte Stela. Zbog svog jedinstvenog kompaktnog i polupatuljastog rasta, stoprocentne samooplodnosti i krupnih plodova, ovo je jedna od najpopularnijih i najtraženijih sorti trešnje za intenzivne guste zasade, male vrtove, okućnice i saksijski uzgoj.

Potpuno je samooplodna sorta. Budući da nosi specifičan mutirani genotip (S3S’4), ovo je naslednik prve genetski samooplodne trešnje na svetu. Odlikuje se izuzetno visokim stepenom samooprašivanja i obilnim cvetanjem na bujnim kiticama, pa pouzdano i preobilno rađa u čistim jednosortnim zasadima bez ikakve potrebe za drugim pratećim sortama u voćnjaku. Zbog obilnog cvetanja i ekstremno kvalitetnog polena velike klijavosti, Kompakt Stela može biti dobar izvor polena za mnoge kompatibilne sorte trešnje koje cvetaju u isto vreme. Cveta srednje rano.

Drvo je prirodno slabe do umerene bujnosti (genetski kompaktna selekcija), sa veoma kratkim internodijama, uspravnim uglom grananja i gustom, manjom, piramidalnom krošnjom. Dostiže svega 50–60% visine i zapremine standardne trešnje. Ekstremno rano stupa u period pune rodnosti (neretko donese prve plodove već u drugoj godini nakon sadnje). Kada prorodi, daje redovne, stabilne i veoma obilne, rekorderne prinose. Zbog izrazito gustog rasporeda rodnih elemenata i lišća duž celih grana, zahteva obaveznu, redovnu letnju (zelenu) i zimsku rezidbu radi proređivanja grana i optimalnog osvetljavanja unutrašnjosti krune.

Spada u grupu srednje ranih sorti trešnje. Na našem podneblju i u kontinentalnim klimatskim uslovima sazreva za berbu u prvoj polovini juna (obično između 1. i 10. juna, svega 5 do 7 dana posle rane sorte Burlat).

Berba se obavlja tokom prve polovine juna. Plodovi dozrevaju prilično ujednačeno i odlikuju se prepoznatljivom, dugom i čvrstom peteljkom, zbog čega odlično podnose stajanje na grani i ne opadaju sami pri jačem vetru.

U svežem stanju u hladnjači uspešno može da se čuva od 7 do 14 dana. Zbog umereno čvrstog i mesnatog ploda, dobro podnosi pažljivo branje, pakovanje i transport u plitkim gajbicama. Prvenstveno je vrhunska konzumna (stona) sorta za potrošnju u svežem stanju na početku sezone, ali je zbog visokog sadržaja šećera i suve materije izvanredna za domaću preradu, slatko, kompote i sirupe.

Plod je krupan do vrlo krupan (prosečne mase 9–10 grama), izuzetno ujednačen na stablu i pravilnog, atraktivnog srcastog oblika sa dugom peteljkom. Pokožica je tanka, glatka i izrazito sjajna, u berbi intenzivno tamnocrvene, a u punoj zrelosti prelazi u zagasito crno-purpurnu boju. Meso je tamnocrveno, čvrsto, kompaktno, sočno i umereno hrskavo (tipična polublaža hrskavica). Ukus je izvanredan, bogat, pun i desertni – odlikuje se visokim sadržajem šećera, umerenim kiselinama i raskošnom, prepoznatljivom aromom trešnje. Koštica je srednje krupna i lako se odvaja od mesa ploda.

Srednje je otporna sorta na bolesti. Pokazuje odličnu prirodnu otpornost drveta na niske zimske mrazeve tokom mirovanja. Sa druge strane, njena najveća pomološka mana jeste visoka osetljivost ploda na pucanje usled letnjih kiša u fazi zrenja, zbog čega u vlažnim i kišnim junskim danima zahteva obaveznu i intenzivnu preventivnu hemijsku zaštitu od monilije i truleži plodova (Monilinia laxa), kao i biranje propusnih, promajenih i uzvišenih vinogradarskih položaja.

Korenov sistem je umereno dubok, snažan i razgranat. Apsolutno ne podnosi teška, zbijena, glinovita i zabarena zemljišta sa visokim nivoom podzemnih voda, jer u tim uslovima koren brzo oboleva od asfiksije (gušenja). Traži isključivo propusna, laka, plodna i dobro provetrena zemljišta.

Voćne sadnice trešnje proizvodimo prvenstveno na bujnim, sertifikovanim podlogama: magriva (Prunus mahaleb) i divlja trešnja (vrapčara), sa kojima ova specifična sorta ostvaruje savršen prirodni afinitet i stabilan spoj. Bujnost ovih podloga pruža idealan biološki balans i daje optimalnu životnu snagu njenoj genetski kompaktnoj krošnji, sprečavajući prerano starenje i iznemoglost stabla, dok se na izuzetno plodnim zemljištima uspešno može gajiti i na podlozi Kolt (Colt).