Hedelfingen

Hedelfingen trešnja (Hedelfinger Riesenkirsche) je veoma stara, tradicionalna i globalno poznata nemačka sorta, otkrivena oko 1850. godine u mestu Hedelfingen kod Štutgarta. Zbog svoje legendarne robusnosti stabla, izuzetne krupnoće ploda, vrhunskog kvaliteta mesa i visoke otpornosti na zimske mrazeve, decenijama predstavlja jednu od najpopularnijih i najpouzdanijih kasnih stonih sorti trešnje u čitavoj Evropi i na našim prostorima.

Potpuno je stranooplodna sorta. S obzirom na to da cveta srednje kasno do kasno, njeni najbolji, biološki usklađeni i na terenu dokazani oprašivači su: Regina, Lambert, Sam, Van i Stela (Stella). Izrazito rane sorte, poput Burlata, ne mogu služiti kao oprašivač zbog potpunog nepoklapanja u fazama cvetanja.

Drvo je izrazito bujno, snažno, robusno i dugovečno, sa moćnim skeletnim granama koje formiraju široku, visoku, prostranu i razgranatu krošnju čije se grane pod teretom roda karakteristično lučno povijaju. Nešto kasnije stupa u period pune rodnosti ako se kalemi na standardne bujne podloge (oko četvrte ili pete godine nakon sadnje), ali kada prorodi, donosi redovne, stabilne i ekstremno obilne, rekorderne prinose. Zahteva redovnu i pravilnu zimsku i letnju (zelenu) rezidbu radi kontrole velike prirodne bujnosti i redovnog obnavljanja rodnih elemenata (majskih bučića).

Kasnija sorta trešnje koja sazreva u junu. Na našem podneblju i u kontinentalnim klimatskim uslovima sazreva u drugoj polovini juna (obično između 15. i 25. juna, odnosno u V i VI nedelji zrenja trešanja, stižući par dana pre sorte Kordija).

Berba se obavlja tokom druge polovine juna. Plodovi odlično podnose stajanje na stablu nakon punog zrenja bez gubitka čvrstine. Odlikuju se uočljivo dugom i čvrstom peteljkom, što maksimalno olakšava, ubrzava i pojeftinjuje ručnu berbu bez opasnosti od povređivanja i čupanja mesa oko čašice.

Odlikuje se izuzetno dobrom sposobnošću čuvanja. U svežem stanju u hladnjači uspešno može da se održi od 1 do čak 2 nedelje. Zbog veoma čvrstog i hrskavog mesa ploda i elastične pokožice, savršeno podnosi branje, grubo mašinsko kalibrisanje, pakovanje i daleki transport, bez opasnosti od gnječenja i curenja soka. Prvenstveno je vrhunska konzumna (stona) sorta za potrošnju u svežem stanju i kasni komercijalni izvoz, ali je zbog karakteristika mesa izuzetno tražena i cenjena u industriji za proizvodnju vrhunskih kompota, slatka, sirupa i za kandiranje.

Plod je krupan do vrlo krupan (prosečne mase 8–9 grama, a uz odličnu agrotehniku pojedinačne bobice dostižu i preko 10 grama), izuzetno ujednačen na stablu i prepoznatljivog, izduženo-srcolikog do jajasto-ovalnog oblika sa dugom peteljkom. Pokožica je čvrsta, glatka i izrazito sjajna, u berbi intenzivno tamnocrvene, a u punoj zrelosti prelazi u luksuznu zagasito bordo do gotovo ugljen-crnu boju sa sitnim, diskretnim svetlijim tačkicama (lenticelama). Meso je tamnocrveno, izuzetno čvrsto, kompaktno i prepoznatljivo hrskavo (tipična čvrsta hrskavica), veoma mesnato i sočno. Ukus je neprevaziđen, bogat, pun i desertni – odlikuje se visokim sadržajem šećera, finom osvežavajućom kiselinom i raskošnom sortnom aromom. Koštica je srednje krupna, eliptična i spada u grupu čistih cepača – potpuno lako, glatko i čisto se odvaja od mesa ploda, što je čini idealnom za mašinsko otkoštavanje.

Srednje je otporna sorta na spoljne faktore. Pokazuje izvanrednu prirodnu otpornost drveta i cvetnih pupoljaka na oštre zimske mrazeve i niske temperature tokom mirovanja. Osetljiva je na pucanje plodova usled obilnih i dugotrajnih letnjih kiša u periodu zrenja, pa u kišnim junskim danima zahteva standardnu preventivnu hemijsku zaštitu od monilije i truleži plodova (Monilinia laxa), kao i obaveznu zaštitu od ptica koje privlači krupni tamni rod.

Korenov sistem je izuzetno jak, dubok i razgranat. Odlično koristi vlagu i hranljive materije iz dubljih slojeva i dobro podnosi sušne periode, ali apsolutno ne podnosi teška, zbijena, glinovita i zabarena zemljišta, gde usled viška podzemnih voda brzo dolazi do gušenja korena (asfiksije) i sušenja čitavog stabla. Traži isključivo propusna, laka, topla i plodna zemljišta na provetrenim položajima.

Voćne sadnice trešnje proizvodimo na visokoafinitetnim, sertifikovanim podlogama: magriva (Prunus mahaleb) i divlja trešnja (vrapčara) za klasične i dugovečne zasade na suvljim i skeletnim zemljištima. Pored bujnih, sadnice proizvodimo i na savremenim, slabo do srednje bujnim vegetativnim podlogama Gizela 5 (Gisela 5) i Gizela 6 (Gisela 6), koje su idealan standard za kontrolu velike prirodne bujnosti ove sorte, omogućavajući formiranje gustih špalira, drastično ubrzavanje stupanja u rodnost (već u drugoj godini) i znatno lakšu rezidbu i berbu sa zemlje bez merdevina.