Džordžija (Giorgia)

Džordžija (Giorgia) potiče iz Italije, gde je stvorena u čuvenom institutu za voćarstvo u Veroni (Istituto Sperimentale per la Frutticoltura), a nastala je planskim ukrštanjem sorti ISF 123 i Coba. Zbog svog izuzetno ranog sazrevanja, krupnoće ploda, vrhunske čvrstine mesa i visoke tržišne profitabilnosti, ovo je jedna od najtraženijih i najpopularnijih ranih komercijalnih sorti trešnje na čitavom evropskom i našem tržištu, idealna za otvaranje sezone krupnih hrskavica.

Potpuno je stranooplodna sorta. Budući da nosi genotip (S₁S₄) i pripada IX grupi steriliteta, ne može da zametne rod sopstvenim polenom, pa zahteva obavezno prisustvo kompatibilnih sorti oprašivača u zasadu koje cvetaju u isto vreme. Izrazito je genetski nekompatibilna sa čuvenom italijanskom sortom Ferovija (Ferrovia) – pošto dele istu grupu steriliteta i iste alele, međusobno oprašivanje na terenu je nemoguće i rod će potpuno izostati. Budući da cveta rano do srednje rano, njeni najbolji, biološki usklađeni i na terenu dokazani oprašivači su: Burlat, Van, Lapins i samooplodna Stela (Stella). Odlikuje se veoma obilnim cvetanjem i odličan je oprašivač za druge rane sorte.

Drvo je srednje do jake bujnosti, sa snažnim skeletnim granama koje formiraju prepoznatljivu, lepu, polurasprostranjenu i široko-piramidalnu krošnju koja omogućava odličnu provetrenost i osunčanost plodova unutar krune. Izuzetno rano stupa u period pune rodnosti (često prve komercijalne plodove donese već u drugoj ili trećoj godini nakon sadnje). Kada prorodi, uz adekvatne oprašivače, donosi redovne, stabilne i ekstremno obilne prinose svake godine. Zbog sklonosti ka preobilnom rađanju, zahteva obaveznu, redovnu zimsku i letnju (zelenu) rezidbu kako rod ne bi ositnio, a plodovi zadržali maksimalnu krupnoću.

Spada u grupu ranih sorti trešnje. Na našem podneblju i u kontinentalnim klimatskim uslovima sazreva za berbu početkom juna (obično između 1. i 8. juna, odnosno u I nedelji zrenja trešanja, svega 5 do 7 dana nakon rane sorte Burlat).

Berba se obavlja krajem maja i u prvoj nedelji juna. Plodovi na stablu dozrevaju prilično ujednačeno i odlikuju se prepoznatljivom, srednje dugom i debelom zelenom peteljkom koja omogućava brzu, laku i efikasnu ručnu berbu bez oštećenja mesa. Plodovi mogu dugo da ostanu na grani nakon pune zrelosti bez naglog gubitka čvrstine i kvaliteta.

Odlikuje se izuzetno dobrom sposobnošću čuvanja za jednu ranu sortu. U svežem stanju u hladnjači uspešno može da se održi od 7 do 14 dana. Zbog izrazito čvrstog i kompaktnog mesa ploda i elastične pokožice, savršeno podnosi branje, sortiranje, pakovanje i transport na udaljena tržišta, bez opasnosti od gnječenja i gubitka sjaja. Prvenstveno je namenjena za prvu, premium stonu potrošnju u svežem stanju na domaćem i zahtevnom inostranom tržištu, gde zbog ranog zrenja i krupnoće postiže izuzetno visoku cenu.

Plod je krupan do vrlo krupan za ranu sezonu (prosečne mase 9–10 grama, prečnika kalibra preko 28 mm), ujednačen na stablu i atraktivnog, krupnog srcolikog oblika. Pokožica je srednje debljine, čvrsta, glatka i izrazito sjajna, u punoj zrelosti prelepe intenzivno crvene do sjajne tamnocrvene boje (nikada ne postaje ugljen-crna). Meso je tamnocrveno, veoma čvrsto, kompaktno i hrskavo (čista rana hrskavica), izuzetno sočno. Ukus je izvanredan, bogat i desertni – odlikuje se visokim sadržajem šećera koji je u savršenom balansu sa blagom i prijatnom osvežavajućom kiselinom, uz bogatu sortnu aromu. Koštica je sitna do srednje krupna.

Srednje je otporna sorta na bolesti. Pokazuje odličnu otpornost drveta i cvetnih pupoljaka na niske zimske mrazeve tokom punog mirovanja. Sa druge strane, osetljiva je na pucanje plodova usled obilnih i iznenadnih letnjih kiša u periodu zrenja, zbog čega u vlažnim i kišnim junskim danima zahteva intenzivnu preventivnu hemijsku zaštitu od monilije i truleži ploda (Monilinia laxa), kao i obaveznu zaštitu od ptica koje masovno privlači rani crveni rod.

Korenov sistem je snažan, dubok i razgranat. Odlično koristi vlagu i hranljive materije iz dubljih slojeva zemljišta, ali apsolutno ne podnosi teška, glinovita, zbijena i zabarena zemljišta sa visokim nivoom podzemnih voda, gde usled nedostatka kiseonika brzo dolazi do gušenja korena (asfiksije) i sušenja čitavog stabla. Traži duboka, propusna, laka i plodna zemljišta na provetrenim položajima.

Voćne sadnice trešnje proizvodimo na visokoafinitetnim, sertifikovanim podlogama: magriva (Prunus mahaleb) i divlja trešnja (vrapčara) za klasične i dugovečne zasade na suvljim zemljištima. Pored bujnih, sadnice proizvodimo i na savremenim, slabo do srednje bujnim vegetativnim podlogama Gizela 5 (Gisela 5) i Gizela 6 (Gisela 6), koje su svetski obavezan standard za ovu sortu, jer idealno kontrolišu njenu veliku prirodnu bujnost, drastično ubrzavaju stupanje u period pune rodnosti (već u drugoj godini) i omogućavaju podizanje intenzivnih, gustih i visoko-profitabilnih plantaža.