Burlat

Burlat (Early Burlat / Bigarreau Burlat) potiče iz Francuske, gde ju je 1915. godine u oblasti Rone otkrio Pjer Burlat (Pierre Burlat) kao slučajni sejanac nepoznatog porekla, a u široku komercijalnu proizvodnju je puštena 1930-ih godina. Zbog svog izuzetno ranog sazrevanja, odlične krupnoće ploda i privlačnog izgleda, ovo je najpopularnija, najrasprostranjenija i privredno najznačajnija rana komercijalna trešnja na svetu i na našim prostorima. U voćarstvu ima status apsolutnog svetskog pomološkog standarda – ona predstavlja nultu tačku (0. nedelju trešanja) prema kojoj se određuje vreme cvetanja i zrenja svih ostalih sorti na planeti.

Potpuno je stranooplodna sorta. Pripada XVI grupi steriliteta, ne može da zametne rod sopstvenim polenom, pa zahteva obavezno prisustvo kompatibilnih sorti oprašivača u zasadu koje cvetaju u isto vreme. Budući da cveta izrazito rano u proleće, njeni najbolji, biološki usklađeni i na terenu dokazani oprašivači su: Suvenir (Souvenir), Asenova rana, Stela (Stella), Lapins, Van i Sunberst (Sunburst). Kasnocvetajuće sorte, poput Regine, ne mogu služi kao oprašivači zbog potpunog nepoklapanja u fazama cvetanja.

Drvo je veoma bujno, snažno, robusno i dugovečno, sa moćnim skeletnim granama koje formiraju široku, prostranu, dobro razgranatu i umereno gustu krošnju. Rano stupa u period pune rodnosti ako se kalemi na savremene vegetativne podloge (već u drugoj ili trećoj godini nakon sadnje). Kada prorodi, uz prisustvo adekvatnih ranocvetajućih oprašivača, donosi redovne, stabilne i izuzetno obilne prinose svake godine. Odlično reaguje na standardnu rezidbu koja je obavezna radi kontrole velike prirodne bujnosti, otvaranja krune i redovnog obnavljanja rodnih grančica.

Spada u grupu izrazito ranih sorti trešnje. Na našem podneblju i u kontinentalnim klimatskim uslovima sazreva prva – u drugoj polovini maja (u uslovima Srbije obično između 15. i 25. maja, u zavisnosti od klimatske zone, ekspozicije terena i nadmorske visine).

Berba se obavlja tokom druge polovine maja i početkom juna. Plodovi dozrevaju prilično ujednačeno na stablu i zahtevaju pravovremenu berbu kako ne bi prezreli na drvetu. Budući da otvara voćarsku sezonu i prva stiže na tržište, ova sorta redovno postiže ubedljivo najvišu cenu na zelenim pijacama i u marketima.

Sposobnost čuvanja u svežem stanju je umereno dobra za prvu letnju trešnju. U hladnjači uspešno može da se održi od 5 do 7 dana. Za razliku od starih autohtonih ranih sorti koje imaju mekano i vodnjavo meso, Burlat veoma dobro podnosi branje, sortiranje, pakovanje i transport, zahvaljujući čvršćoj, elastičnoj pokožici i kompaktnoj strukturi ploda. Prvenstveno je namenjena za luksuznu stonu potrošnju u svežem stanju na domaćem i inostranom tržištu.

Plod je krupan za ranozrelu trešnju (prosečne mase 7,5–8,5 grama, što je izuzetan rezultat za majsku epohu), ujednačen na stablu i pravilnog, okruglasto-srcolikog do blago pljosnatog oblika sa uočljivom uzdužnom brazdom. Pokožica je srednje debljine, glatka i izrazito sjajna, u berbi jarkocrvene, a u punoj tehnološkoj zrelosti dobija prelepu tamnocrvenu do zagasito bordo-purpurne boju. Meso je tamnocrveno, čvrsto, kompaktno, sočno i mesnato (klasifikovan kao polučvrsta hrskavica). Ukus je izvanredan, osvežavajući i bogat – odlikuje se visokim sadržajem šećera, finom diskretnom kiselinom i prepoznatljivom, prijatnom sortnom aromom. Koštica je srednje krupna, okruglasta i lako se odvaja od mesa ploda.

Srednje je otporna sorta na bolesti. Pokazuje odličnu prirodnu otpornost drveta i cvetnih pupoljaka na niske zimske mrazeve tokom punog mirovanja. Sa druge strane, zbog izrazito ranog kretanja vegetacije, njeni cvetovi mogu biti osetljivi na pozne prolećne mrazeve. Takođe, izrazito je osetljiva na pucanje plodova usled obilnih i iznenadnih majskih kiša u periodu zrenja, zbog čega u kišnim danima zahteva strogu i redovnu preventivnu hemijsku zaštitu od monilije i truleži plodova (Monilinia laxa), kao i obaveznu zaštitu od ptica (čvoraka) koje masovno napadaju rani crveni rod.

Korenov sistem je izuzetno jak, dubok i razgranat. Odlično koristi vlagu i hranljive materije iz dubljih slojeva, ali apsolutno ne podnosi teška, zbijena, glinovita i zabarena zemljišta, gde usled viška podzemnih voda brzo dolazi do gušenja korena (asfiksije) i sušenja čitavog stabla. Traži propusna, laka, topla i plodna zemljišta na osunčanim položajima.

Voćne sadnice trešnje proizvodimo na visokoafinitetnim, sertifikovanim podlogama: magriva (Prunus mahaleb) i divlja trešnja (vrapčara) za klasične, robusne i dugovečne zasade na lakšim zemljištima. Pored bujnih, sadnice proizvodimo i na savremenim, slabo do srednje bujnim vegetativnim podlogama Gizela 5 (Gisela 5) i Gizela 6 (Gisela 6), koje su jedini pravi svetski standard za ovu sortu, jer idealno kontrolišu njenu veliku prirodnu bujnost, drastično ubrzavaju stupanje u period pune rodnosti (već u drugoj godini) i omogućavaju podizanje intenzivnih, gustih plantažnih zasada koji se lako održavaju i beru sa zemlje.