Čačanska najbolja

Čačanska najbolja je vrhunska domaća sorta šljive, stvorena u Institutu za voćarstvo u Čačku (autori dr Staniša A. Paunović, dr Milojko Ranković i dr Dobrivoje Ogašanović), a u proizvodnju je puštena 1975. godine. Nastala je planskim ukrštanjem sorti Vangenhajmova (Wangenheims Frühzwetsche) i Požegača. Zbog svoje džinovske krupnoće ploda, prelepog vizuelnog izgleda i neprevaziđene čvrstine mesa, ovo je jedna od najcenjenijih, najskupljih i najtraženijih eksportnih stonih sorti šljive na čitavom evropskom tržištu.

Potpuno je stranooplodna sorta sa sterilnim polenom. Smatra se autosterilnom i muškom sterilnom vrstom, što znači da ne može da oplodi samu sebe, niti može služiti kao oprašivač za druge sorte u voćnjaku. Zbog toga je u zasadima obavezno prisustvo najmanje dve kompatibilne sorte oprašivača koje cvetaju u isto vreme. Njeni najbolji i na terenu dokazani oprašivači su: Čačanska lepotica, Čačanska rodna i Stenlej (Stanley). Cveta srednje rano.

Drvo je izuzetno bujno, snažno i robusno, sa moćnim skeletnim granama koje formiraju prostranu, široko-piramidalnu i srednje gustu krošnju sa velikim uglovima grananja. Nešto kasnije stupa u period pune rodnosti u odnosu na ostale čačanske sorte (oko četvrte ili pete godine nakon sadnje). Sklona je neredovnom rađanju i variranju prinosa ukoliko vremenski uslovi tokom cvetanja nisu idealni. Zbog velike prirodne bujnosti, zahteva redovnu rezidbu, obavezno intenzivno savijanje i razvođenje grana u prve tri godine, kao i pojačane tretmane borom i cinkom radi stimulisanja oplođenja i rodnosti.

Spada u grupu srednje ranih avgustovskih sorti šljiva. Na našem podneblju i u kontinentalnim klimatskim uslovima sazreva u prvoj polovini avgusta (obično između 10. i 15. avgusta, oko 10–12 dana pre sorte Stenlej).

Berba se obavlja tokom prve polovine avgusta. Jedna od najvećih prednosti ove sorte jeste što plodovi na stablu mogu dugo da stoje (i preko 10 dana nakon pune zrelosti), a da ne izgube na kvalitetu, čvrstoći i ne opadaju, što značajno produžava i olakšava period berbe.

Odlikuje se izuzetno dobrom sposobnošću čuvanja. U svežem stanju u hladnjači uspešno može da se održi od 2 do 3 nedelje, što je znatno duže od većine drugih sorti. Zbog ekstremno čvrstog i hrskavog mesa ploda, savršeno podnosi branje, grubo mašinsko kalibrisanje, pakovanje i daleki transport, bez opasnosti od gnječenja i curenja soka. Prvenstveno je namenjena za premium stonu potrošnju u svežem stanju i izvoz, a u industriji je broj jedan za duboko zamrzavanje i sečenje na polutke.

Plod je izuzetno krupan do džinovski (prosečne mase od 45 do preko 55 grama, a u optimalnim uslovima pojedinačni plodovi dostižu i preko 65 grama), ujednačen i pravilnog, jajastog do okruglasto-ovalnog oblika. Pokožica je debela, čvrsta i elastična, u punoj zrelosti intenzivno tamnoplave do crno-plave boje, u potpunosti prekrivena veoma gustom, privlačnom i svetloplavom voštanom prevlakom (pepeljkom). Meso je intenzivno žuto do ćilibarno u punoj zrelosti, izuzetno čvrsto, kompaktno, sočno i prepoznatljivo hrskavo. Ukus je osvežavajući, kiselkasto-sladak i harmoničan, dok u punoj tehnološkoj zrelosti dobija finu sortnu aromu. Koštica je krupna i spada u grupu čistih cepača (kalanki) – potpuno lako i čisto se odvaja od mesa ploda.

Izrazito je tolerantna sorta na virus šarke šljive (Plum pox virus), što je njena ogromna uzgojna prednost na terenu. Čak i ako se stablo zarazi, virus ne izaziva prevremeno opadanje niti oštećenja na plodovima, pa se može uspešno gajiti u zaraženim područjima. Pokazuje odličnu otpornost drveta na zimske mrazeve i sušu. Sa druge strane, osetljiva je na rđu šljive i plamenjaču, pa u vlažnim godinama zahteva redovnu preventivnu hemijsku zaštitu.

Voćne sadnice šljive proizvodimo na visokoafinitetnoj, standardnoj podlozi: dženarika (Prunus cerasifera), sa kojom ova sorta ostvaruje savršen spoj, odličnu dugovečnost stabla i izvanrednu prilagodljivost različitim tipovima zemljišta.