Santa Maria

Santa Marija (eng. Santa Maria) potiče iz Italije, gde je stvorena 1951. godine u Firenci (autor čuveni prof. Moretini) planskim ukrštanjem sorti Viljamovka (Williams) i Košija (Coscia). Zbog svog ranog sazrevanja, izuzetne i agresivne rodnosti, prelepog izgleda plodova i odlične transportabilnosti, ovo je jedna od najpopularnijih i najprofitabilnijih letnjih sorti kruške za komercijalne i intenzivne zasade u čitavoj Evropi i kod nas. Na terenu je s pravom zovu ‘fabrika krušaka’.

Santa Maria je delimično samooplodna; u komercijalnim zasadima preporučuju se kompatibilni oprašivači radi stabilnijeg i boljeg roda. Preporučuju se kompatibilne sorte oprašivača u zasadu. Budući da cveta izrazito rano u proleće, njeni najbolji i u praksi dokazani oprašivači su: Viljamovka (Williams), Konferans (Conference), Abate Fetel (Abate Fetel) i Boskova bočica (Beurré Bosc). Poseduje veoma kvalitetan polen i odličan je oprašivač za druge rane sorte.

Drvo je srednje do jake bujnosti, sa pravilnom, umereno gustom i piramidalnom krošnjom sa snažnim skeletnim granama koje se pod teretom roda lučno povijaju. Ekstremno rano stupa u period pune rodnosti (neretko donese prve plodove već u drugoj godini nakon sadnje). Kada prorodi, daje redovne, stabilne i ekstremno obilne, rekorderne prinose. Odlično reaguje na standardnu rezidbu i zahteva obavezno, rano i oštro proređivanje plodova početkom leta kako rod ne bi ositnio, a stablo ušlo u alternativnu rodnost.

Spada u grupu ranih letnjih sorti krušaka. Na našem podneblju i u kontinentalnim klimatskim uslovima sazreva za berbu veoma rano – krajem jula i u prvoj polovini avgusta (obično između 25. jula i 10. avgusta, odnosno oko desetak dana pre standardne sorte Viljamovka).

Berba se obavlja isključivo u fazi tehnološke zrelosti, dok su plodovi još uvek potpuno čvrsti i svetlozeleni. Pravovremena berba je ključna, jer ako plodovi prezru na stablu, meso brzo gubi sok i postaje brašnjavo. Ubrani plodovi u tehnološkoj zrelosti odlično podnose manipulaciju i sortiranje.

Sposobnost čuvanja u hladnjači je umereno dobra za ranu letnju krušku. U klasičnim hladnjačama uspešno se čuva od 1 do 2 meseca, dok u savremenim ULO hladnjačama sa kontrolisanom atmosferom zadržava čvrstinu i kvalitet i do 2,5 meseca. Zbog elastične pokožice i čvrstog mesa u fazi berbe, veoma dobro podnosi pakovanje i daleki transport, bez opasnosti od gnječenja, što joj daje prednost u ranom izvozu. Prvenstveno je premium konzumna (stona) sorta za potrošnju u svežem stanju na početku sezone.

Plod je krupan do vrlo krupan (prosečne mase 150–250 grama i više), ujednačen i pravilnog, elegantnog kruškolikog oblika sa glatkom površinom. Pokožica je tanka, sjajna i glatka, u berbi svetlozelena, dok u punoj zrelosti tokom odležavanja prelazi u privlačnu limun-žutu boju, sa prepoznatljivim, blagim i atraktivnim ružičasto-crvenim rumenilom na sunčanoj strani. Meso je belo, veoma sočno, nežno, fine maslačne teksture i potpuno topljivo u ustima, sa minimalnim sadržajem kamenih ćelija oko same lože. Ukus je osvežavajući, sladak, blag i veoma prijatan, sa finom i diskretnom sortnom aromom.

Srednje je otporna sorta. Pokazuje dobru otpornost drveta na oštre zimske mrazeve. Međutim, zbog izrazito ranog kretanja vegetacije i cvetanja, njeni cvetni pupoljci su veoma osetljivi na pozne prolećne mrazeve, pa zahteva biranje toplijih i uzvišenih položaja. Osetljiva je na bakterijsku plamenjaču (Erwinia amylovora), čađavu krastavost lista i ploda (Venturia pyrina) i kruškinu buvu (Cacopsylla pyri), što zahteva redovnu, stručnu i intenzivnu preventivnu hemijsku zaštitu tokom vegetacije.

Voćne sadnice kruške proizvodimo na visokoafinitetnim i sertifikovanim podlogama. Za razliku od ostalih sorti, Santa Marija ima izuzetan i savršen prirodni afinitet sa dunjom, pa se u našem rasadniku kalemi direktno (bez posrednika) na vegetativne podloge Dunja M-A i Dunja BA-29 (što garantuje rano stupanje u rod i idealnu kontrolu bujnosti u gustim zasadima), kao i na generativnoj podlozi divlje kruške (Pyrus communis) za siromašnija i suvlja zemljišta.