Junska lepotica

Junska lepotica (Bella di Giugno / Precoce di Altedo) potiče iz Italije, gde ju je sredinom 20. veka (puštena u proizvodnju 1953. godine) stvorio čuveni profesor Elvio Moretini u Firenci, ukrštanjem sorti Rana Moretinijeva (Butirra Precoce Morettini) i Košija (Coscia). U voćarstvu je visoko cenjena i planetarno popularna kao prva komercijalna letnja sorta kruške koja otvara sezonu. Zbog ekstremno ranog zrenja i prelepog izgleda, veoma je atraktivna i tražena kako za tržište, tako i za okućnice.

Potpuno je stranooplodna (autosterilna) sorta. Ne može da zametne rod sopstvenim polenom, pa zahteva obavezno prisustvo kompatibilnih sorti oprašivača u zasadu koje cvetaju u isto vreme. Budući da cveta izrazito rano i veoma obilno, njeni najbolji i na terenu dokazani oprašivači su: Rana Moretinijeva, Santa Marija (Santa Maria) i Klapova maslačna. Rane sorte poput Viljamovke se ne poklapaju idealno u fazi cvetanja.

Drvo je srednje bujnosti do bujno, sa pravilnom, elegantnom piramidalnom i srednje gustom krošnjom sa skeletnim granama koje formiraju odlične uglove. Izuzetno rano stupa u period pune rodnosti (neretko prorodi i donese prve plodove već u drugoj ili trećoj godini nakon sadnje). Kada prorodi, donosi redovne, stabilne i ekstremno obilne, rekorderne prinose po stablu. Zahteva standardnu i redovnu rezidbu radi održavanja balansa rasta i krupnoće plodova.

Spada u grupu izrazito ranih letnjih sorti krušaka. Na našem podneblju i u kontinentalnim klimatskim uslovima sazreva prva – krajem juna i početkom jula (obično između 25. juna i 5. jula, oko mesec dana pre standardne sorte Viljamovka).

Berba se obavlja krajem juna, isključivo u fazi tehnološke zrelosti dok su plodovi još uvek potpuno čvrsti. Pravovremena berba je od ključnog značaja; usled letnjih vrućina, plodovi koji prezru na stablu ekstremno brzo gube sok i postaju brašnjavi, gubeći svaku tržišnu vrednost.

Slabo se čuva, što je standard za prve letnje sorte voća. U običnoj hladnjači uspešno zadržava čvrstinu i svežinu svega 7 do 10 dana (najviše dve nedelje). Plodovi nakon berbe zahtevaju brzu i hitnu realizaciju na tržištu. Dobro podnosi pažljiv transport u plitkim gajbicama ako je ubrana u tehnološkoj zrelosti. Prvenstveno je vrhunska konzumna (stona) sorta za prvu letnju potrošnju u svežem stanju na početku sezone, a odlična je za kućne sokove i prve kompote.

Plod je sitan do srednje krupan za ranu sezonu (prosečne mase oko 60–80 grama), ujednačen na stablu i pravilnog, izduženog kruškolikog oblika. Pokožica je tanka, glatka i sjajna, u berbi svetlozelena, dok u zrelosti prelazi u žućkastu boju. Njena najveća estetska prednost jeste što je sa osunčane strane (na preko 40–50% površine) prekrivena izuzetno privlačnim, jarkocrvenim mramorastim rumenilom i prelivima. Meso je žućkasto-belo, umereno čvrsto, kompaktno, sočno i veoma fino. Ukus je osvežavajući, umereno sladak, blag i veoma prijatan, sa finom i diskretnom voćnom aromom.

Srednje je otporna sorta. Pokazuje dobru otpornost drveta na zimske mrazeve. Međutim, zbog izrazito ranog kretanja vegetacije i cvetanja, njeni cvetni pupoljci su veoma osetljivi na pozne prolećne mrazeve, pa zahteva biranje toplijih i uzvišenih položaja. Srednje je osetljiva na bakterijsku plamenjaču (Erwinia amylovora) i čađavu krastavost lista i ploda (Venturia pyrina), što zahteva redovnu, stručnu i blagovremenu preventivnu hemijsku zaštitu tokom vegetacije, kao i zaštitu od osa i ptica koje privlači rani slatki rod.

Voćne sadnice kruške proizvodimo na visokoafinitetnim i sertifikovanim podlogama. Za razlikovanje od Viljamovke, Junska lepotica ima izuzetan i savršen prirodni afinitet sa dunjom, pa se u našem rasadniku kalemi direktno (bez posrednika) na vegetativne podloge Dunja M-A i Dunja BA-29 (što garantuje rano stupanje u rod i idealnu kontrolu rasta u intenzivnim, gušćim zasadima), kao i na generativnoj podlozi divlje kruške (Pyrus communis) za suvlja i teža zemljišta.