Bergeron

Beržeron (Bergeron) je vrhunska i planetarno popularna francuska sorta kajsije, stvorena u dolini reke Rone, gde je otkrivena kao spontani sejanac. Zbog svog izrazito kasnog cvetanja, visoke otpornosti na mrazeve, kasnog vremena zrenja i izuzetno čvrstog ploda, ovo je vodeća i najtraženija komercijalna sorta za kontinentalne, hladnije i brdsko-planinske predele širom Evrope i Srbije.

Samooplodna sorta. Zbog obilnog cvetanja i visokog kvaliteta polena, može biti dobar oprašivač za kompatibilne kasnije sorte kajsije koje cvetaju u isto vreme. Cveta izrazito kasno, znatno posle većine tradicionalnih sorti. Kasnije cvetanje smanjuje rizik od poznih mrazeva.

Drvo je srednje bujnosti do bujno, sa izrazito uspravnim rastom grana u prvim godinama, dok kasnije formira lepu, široko-okruglastu i umereno gustu krošnju koja se lako održava. Veoma rano ulazi u period rodnosti (već u trećoj godini nakon sadnje). Rađa redovno, stabilno i preobilno svake godine. Sklona je preobilnom rađanju (prerodu), zbog čega zahteva obaveznu, oštru zimsku i letnju rezidbu, kao i redovno ručno proređivanje plodova početkom leta kako rod ne bi ositnio, a stablo ušlo u fazu naizmenične (alternativne) rodnosti.

Spada u grupu kasnih sorti kajsije. Na našem podneblju i u kontinentalnim klimatskim uslovima sazreva sredinom jula (obično između 15. i 25. jula, odnosno oko 10 do 14 dana nakon sorte Mađarska najbolja), čime postiže visoku cenu na tržištu jer stiže kada je talas zrenja glavnih sorti već prošao.

Berba se obavlja tokom druge polovine jula. Karakteriše je izrazito neujednačeno sazrevanje plodova, kako unutar same krošnje, tako i na pojedinačnom plodu (osunčana strana ploda pocrveni i omekša znatno pre nego deo oko peteljke). Zbog ove osobine, berba se u intenzivnim zasadima mora obavljati selektivno i proredno, u 2 do 3 navrata, birajući samo plodove u punoj tehnološkoj zrelosti. Plodovi se izuzetno čvrsto drže na stablu i ne opadaju sami usled vetra.

Odlikuje se izuzetno dobrom sposobnošću čuvanja za kajsiju. U svežem stanju u hladnjači uspešno može da se održi od 10 do 14 dana, zadržavajući potpunu svežinu. Zbog izrazito čvrstog i kompaktnog mesa, savršeno podnosi branje, sortiranje, mašinsko kalibrisanje, pakovanje i daleki transport, bez opasnosti od gnječenja, što je čini omiljenom sortom kod velikih voćara i izvoznika. Prvenstveno je vrhunska konzumna (stona) sorta za potrošnju u svežem stanju i izvoz, ali je zbog velikog sadržaja suve materije i pektina odlična za preradu u premium džemove, sokove i za sušenje.

Plod je srednje krupan do krupan (prosečne mase 45–55 grama, a uz odličnu agrotehniku i proređivanje dostiže i preko 60 grama), ujednačen na stablu i pravilnog okruglasto-ovalnog do blago izduženog oblika. Pokožica je srednje debljine, čvrsta, elastična i glatka, intenzivno narandžaste osnovne boje, koja je na sunčanoj strani prekrivena atraktivnim, jarkocrvenim rumenilom i tačkicama na preko 40–50% površine ploda. Meso je tamnonarandžasto, izuzetno čvrsto, mesnato i sočno. Ukus je bogat, pun i izbalansiran – odlikuje se visokim sadržajem šećera sa osvežavajućim kiselinama u samoj pokožici i finom aromom. Koštica je srednje krupna, a meso se potpuno lako, glatko i čisto odvaja od nje (čista cepača), dok je jezgro unutar koštice izrazito gorko.

Pokazuje znatno bolju opštu otpornost na bolesti i visoku tolerantnost na apopleksiju (prevremeno sušenje stabla) u poređenju sa tradicionalnim domaćim sortama. Zahteva standardnu i redovnu preventivnu hemijsku zaštitu od monilije cveta i ploda (Monilinia laxa) u fazi cvetanja i pred samu berbu. Pokazuje izvanrednu prirodnu otpornost drveta na oštre zimske mrazeve.

Voćne sadnice kajsije proizvodimo isključivo na visokom stručnom nivou, poštujući pravila savremene agro-nauke: kalemeći je na visini od 60 do 90 cm preko posrednika / međukalema (sorte šljive Čačanska lepotica ili Bela šljiva) na standardnoj podlozi dženarika (Prunus cerasifera). Ovaj sistem visoko-kalemljenja preko kompatibilnog posrednika obezbeđuje savršen spoj, drastično smanjuje rizik od pojave apopleksije (sušenja stabla) i dodatno pomaže njenoj prirodnoj otpornosti na pozne mrazeve.