Maria Delizia

Marija Delicija (Maria Delizia) je izuzetna sorta breskve stvorena u Italiji, na prestižnom Univerzitetu u Firenci, od strane čuvenog profesora Elvija Belinija. Selekcionisana je sa primarnim ciljem dobijanja vrhunske sorte sa belim mesom koja donosi visok, komercijalno stabilan prinos i plodove ujednačene krupnoće. Zbog svog raskošnog, izrazito slatkog i specifičnog desertnog ukusa, smatra se jednom od najkvalitetnijih i najboljih sorti breskve sa belim mesom na svetu.

Potpuno je samooplodna sorta. Odlikuje se izuzetno visokim stepenom samooprašivanja i obilnim cvetanjem svake godine, pa pouzdano i stabilno donosi visoke prinose u čistim jednosortnim zasadima bez potrebe za drugim sortama oprašivačima u voćnjaku. Cveta umereno kasno, a odlikuje se krupnim, atraktivnim ružastim (šepurastim) cvetom čiji su pupoljci veoma otporni na pozne zimske hladnoće i prolećne mrazeve.

Drvo je srednje do jake bujnosti, sa robusnim i jakim skeletnim granama koje formiraju dobro razgranatu, pravilnu, urednu i srednje gustu krošnju. Veoma rano stupa u period pune rodnosti (često donese prve komercijalne plodove već u drugoj ili trećoj godini nakon sadnje). Rađa redovno, obilno i izuzetno stabilno svake godine. Zbog sklonosti ka obilnom zametanju plodova, zahteva obaveznu, oštru zimsku i letnju rezidbu, kao i obavezno ručno proređivanje plodova početkom leta kako rod ne bi ositnio.

Spada u grupu srednje kasnih sorti breskve. Na našem podneblju i u kontinentalnim klimatskim uslovima sazreva sredinom avgusta (obično između 12. i 22. avgusta, odnosno oko 10 do 15 dana nakon standardne sorte Redhejven).

Berba se obavlja tokom sredine avgusta. Plodovi dostižu tehnološku zrelost ujednačeno, ali zbog osetljivosti belog mesa berba se mora obavljati izuzetno pažljivo i selektivno (isključivo ručno, po mogućstvu sa rukavicama), u 2 navrata, birajući samo idealno obojene plodove pre nego što potpuno omekšaju na stablu.

Sposobnost čuvanja u svežem stanju je umerena, što je standard za breskve sa belim mesom. U hladnjači uspešno može da se održi od 1 do 2 nedelje. Budući da ima nežno i mekano meso, zahteva izuzetan oprez pri manipulaciji i pakovanju, jer na mestima jačeg pritiska brzo dobija smeđe fleke (ugruvava se), pa lošije podnosi dug i grub transport. Pakuje se isključivo u plitke gajbice u jednom sloju. Prvenstveno je namenjena za luksuznu, premium stonu potrošnju u svežem stanju na lokalnom tržištu, a zbog prelepe bele boje i mirisa ima ogromnu primenu u domaćem i profesionalnom poslastičarstvu (za voćne salate, torte, kremove i penušave deserte).

Plod je krupan do vrlo krupan (prosečne mase od 180 do preko 220 grama), ujednačen na stablu i pravilnog, atraktivnog okruglasto-sferičnog oblika. Pokožica je tanka, glatka, bledo somotasta i prekrivena finim, nežnim i diskretnim maljama. Osnovna boja je krem-bela do svetlozelenkasta, koja je na većem delu površine ploda (preko 70%) prekrivena prelepim, jarkim i privlačnim intenzivno crvenim rumenilom na sunčanoj strani. Meso je izrazito krem-bele boje, fine i nežne konzistencije, veoma sočno i topljivo u ustima. Ukus je vrhunski, raskošan i pun – odlikuje se izbalansiranim, izrazito slatkim desertnim tonom, minimalnim kiselinama i prelepom, prodornom i plemenitom aromom. Spada u grupu čistih cepača (kalanki) – koštica je srednje krupna i u punoj zrelosti se potpuno lako, čisto i bez ostataka odvaja od mesa ploda.

Srednje je otporna sorta na bolesti. Pokazuje odličnu prirodnu otpornost drveta i cvetnih pupoljaka na niske zimske mrazeve tokom mirovanja. Sa druge strane, izuzetno je osetljiva na kovrdžavost lista breskve (Taphrina deformans) i osetljiva na moniliju i trulež plodova (Monilinia laxa) u vlažnim i kišnim godinama pred berbu, što zahteva obaveznu, stručnu i maksimalno redovnu preventivnu hemijsku zaštitu (plavo prskanje bakrom u fazi bubrenja pupoljaka i namenski fungicidi tokom vegetacije).

Voćne sadnice breskve proizvodimo na visokoafinitetnim, sertifikovanim podlogama: sejanac vinogradarske breskve (odličan standard za propusna, laka i umereno plodna zemljišta) i na savremenoj vegetativnoj podlozi St. Julien A (Sveti Julijan A) koja uspešno kontroliše bujnost stabla na težim i vlažnijim zemljištima, obezbeđujući savršen i dugovečan spoj.