Fayette

Fajet (Fayette) potiče iz SAD-a, gde je stvorena 1966. godine u Istraživačkom centru u Fresnu (savezna država Kalifornija) pod okriljem USDA programa oplemenjivanja (autori Džon Vajnberger i saradnici). Nastala je kompleksnim ukrštanjem sorti (J.H. Hale x Valiant) x Merrill Brilliant. Zbog svoje džinovske krupnoće ploda, neprevaziđene čvrstine mesa, kasnog vremena zrenja i izuzetne transportabilnosti, smatra se jednom od najvažnijih i najprofitabilnijih kasnih komercijalnih sorti breskve na svetu, idealnom za produženje sezone prodaje.

Potpuno je samooplodna sorta. Odlikuje se izuzetno visokim stepenom samooprašivanja i obilnim cvetanjem svake godine, pa pouzdano i stabilno donosi visoke prinose u čistim jednosortnim zasadima bez prisustva drugih sorti oprašivača. Cveta srednje kasno, a odlikuje se sitnim, tamnocrvenim zvonastim cvetom čiji su pupoljci veoma otporni na pozne zimske hladnoće i prolećne mrazeve.

Drvo je izrazito bujno, snažno i energičnog rasta, sa moćnim skeletnim granama koje formiraju široku, dobro razgranatu i umereno gustu krošnju. Veoma rano stupa u period pune rodnosti (često donese prvi komercijalni rod već u drugoj ili trećoj godini nakon sadnje). Rađa redovno, obilno i ekstremno stabilno svake godine. Zbog velike prirodne bujnosti i sklonosti ka obilnom zametanju plodova, zahteva obaveznu, oštru zimsku i letnju rezidbu, kao i rigorozno ručno proređivanje plodova početkom leta kako rod ne bi ositnio.

Spada u grupu kasnih letnjih, odnosno ranih jesenjih sorti breskve. Na našem podneblju i u kontinentalnim klimatskim uslovima sazreva krajem avgusta i početkom septembra (obično između 25. avgusta i 5. septembra, odnosno oko 25 do 30 dana nakon standardne sorte Redhejven).

Berba se obavlja krajem avgusta i tokom prve polovine septembra. Jedna od najvećih prednosti ove sorte jeste što zreli plodovi odlično podnose stajanje na granama i ne opadaju lako pri jačem vetru, što voćarima omogućava stabilnu i produženu berbu u jeku kasne sezone.

Odlikuje se izuzetno dobrom sposobnošću dugotrajnog čuvanja za breskvu. U hladnjači uspešno može da se održi od 3 do čak 4 nedelje, zadržavajući potpunu svežinu, sočnost i čvrstinu mesa. Zbog izrazito čvrstog, mesnatog ploda i otporne pokožice, savršeno podnosi branje, grubo mašinsko kalibrisanje, pakovanje i daleki transport, bez ikakve opasnosti od gnječenja i curenja soka. Prvenstveno je premium konzumna (stona) sorta za kasni izvoz, ali je zbog karakteristika mesa izuzetna za industrijsku preradu (vrhunske kompot-polutke) i duboko zamrzavanje.

Plod je krupan do vrlo krupan (prosečne mase od 180 do 220 grama, a uz odličnu agrotehniku pojedinačni plodovi sa lakoćom dostižu i preko 260 grama), ujednačen na stablu i pravilnog, simetričnog okruglog oblika sa plitkom uzdužnom brazdom. Pokožica je tanka, glatka i uočljivo atraktivna – veoma je malo prekrivena finim, nežnim i jedva primetnim maljama (fino plišana). Osnovna boja je intenzivno zlatno-žuta, koja je na preko 70–80% površine ploda prekrivena prelepim, jarkim i sjajnim crvenim rumenilom na sunčanoj strani. Meso je narandžasto-žuto, sa karakterističnim jarkim crvenilom oko same koštice. Izuzetno je čvrsto, kompaktno, mesnato i veoma sočno. Ukus je vrhunski, bogat i pun – odlikuje se izraženim slatkim tonom, minimalnim kiselinama i raskošnom sortnom aromom. Spada u grupu čistih cepača (kalanki) – koštica se u punoj zrelosti potpuno lako, glatko i čisto odvaja od mesa ploda.

Srednje je otporna sorta na bolesti. Pokazuje izvanrednu prirodnu otpornost drveta i cvetnih pupoljaka na niske zimske mrazeve. Sa druge strane, izuzetno je osetljiva na kovrdžavost lista breskve (Taphrina deformans) i osetljiva na bakterioznu pegavost lista, što zahteva obaveznu, stručnu i redovnu preventivnu hemijsku zaštitu (plavo prskanje bakrom u fazi bubrenja pupoljaka i namenski fungicidi tokom vegetacije). U vlažnim jesenima pred berbu zahteva standardnu zaštitu od monilije plodova.

Voćne sadnice breskve proizvodimo na visokoafinitetnim, sertifikovanim podlogama: sejanac vinogradarske breskve (odličan standard za propusna, laka i umereno plodna zemljišta) i na savremenoj vegetativnoj podlozi St. Julien A (Sveti Julijan A) koja uspešno kontroliše bujnost stabla na težim i vlažnijim zemljištima, obezbeđujući savršen i dugovečan spoj.