Kelleris 16

Kelleris 16 potiče iz Danske, gde je stvorena na čuvenoj oplemenjivačkoj stanici Kelleris od strane selekcionera H. Nikanda, a nastala je planskim ukrštanjem sorti Morelo (Morello) i Rana Ričmond (Early Richmond). Zbog svoje izuzetne, stabilne rodnosti, odličnog afiniteta sa podlogama i visoke mehaničke otpornosti ploda, ovo je jedna od najrasprostranjenijih i najvažnijih komercijalnih sorti višnje za intenzivne plantažne zasade i industrijsku preradu širom Evrope.

Samooplodna sorta. Odlikuje se izvanredno visokim stepenom samooprašivanja i obilnim cvetanjem svake godine, pa redovno rađa i pogodna je za jednosortne zasade, ali vremenski uslovi tokom cvetanja i sazrevanja i dalje mogu uticati na rod. Cveta srednje rano.

Drvo je prirodno slabe do umerene (srednje) bujnosti, sa prepoznatljivom, uspravnom, umereno gustom i piramidalnom krošnjom čije se grane tek pod teretom obilnog roda lepo šire i otvaraju. Izuzetno rano stupa u period pune rodnosti (neretko prve komercijalne plodove donese već u drugoj godini nakon sadnje). Rađa redovno, obilno i ekstremno stabilno svake godine. Zbog sklonosti ka preobilnom rađanju (prerodu), zahteva redovnu i pravilnu rezidbu radi stalnog obnavljanja rodnog drveta i prosvetljavanja unutrašnjosti krune.

Spada u grupu srednje kasnih sorti višanja. Na našem podneblju i u kontinentalnim klimatskim uslovima sazreva u drugoj polovini juna (obično između 22. juna i 2. jula, sazrevajući svega par dana posle domaće Oblačinske višnje).

Berba se obavlja krajem juna i početkom jula. Plodovi na stablu dozrevaju prilično ujednačeno i odlikuju se izuzetno čvrstom vezom sa peteljkom, zbog čega ne opadaju sami pri jačem vetru. Ova botanička osobina čini je savršeno prilagođenom za mehanizovanu berbu namenskim tretresima i kombajnima na velikim komercijalnim parcelama.

Slabo se čuva u svežem stanju nakon berbe (oko 5 do 7 dana), što je standard za industrijsko voće. Zbog visokog sadržaja kiselina, specifične oštre arome i izuzetno čvrstog mesa, ovo je vrhunska industrijska sorta. Masovno se koristi kao prvoklasna sirovina za duboko zamrzavanje (rolend), proizvodnju bistrih i mutnih sokova, sirupa, premium džemova, kompota, kao i za pečenje aromatične rakije višnjevače i likera.

Plod je srednje krupan do krupan za višnju (prosečne mase 4–4,5 grama, što je osetno krupnije od Oblačinske višnje), ujednačen na stablu i pravilnog ovalnog do blago izduženog oblika sa zaobljenim vrhom. Pokožica je tanka, glatka i sjajna, u punoj zrelosti atraktivne tamnocrvene do zagasito bordo boje. Meso je svetlocrveno, izuzetno čvrste, kompaktne i žilave (hrskave) konzistencije, veoma mesnato. Sok je svetloružičast do gotovo bezbojan (bistar), što je karakteristika sorti iz grupe amarela (staklarki) i velika prednost jer ne boji kožu i tkanine tokom prerade. Ukus je naglašeno kiselkast, osvežavajući i veoma aromatičan. Koštica je srednje krupna, eliptična i spada u grupu čistih cepača (kalanki) – potpuno lako, glatko i čisto se odvaja od mesa, što olakšava mašinsko otkoštavanje.

Odlikuje se izvanrednom prirodnom otpornošću drveta i cvetnih pupoljaka na ekstremno niske zimske mrazeve i niske temperature tokom mirovanja. Srednje je osetljiva na pegavost lišća (Blumeriella jaapii), pa zahteva standardnu fungicidnu zaštitu nakon berbe kako bi zadržala list do kasne jeseni. Sa druge strane, izuzetno je osetljiva na moniliju cveta i grančica (Monilinia laxa), što u vlažnim i kišnim prolećima zahteva obaveznu, maksimalno strogu i redovnu preventivnu hemijsku zaštitu tokom faza punog cvetanja i precvetavanja.

Voćne sadnice višnje proizvodimo na visokoafinitetnoj, standardnoj podlozi: magriva (Prunus mahaleb), sa kojom ova danska sorta ostvaruje savršen prirodni afinitet, izuzetnu dugovečnost stabla i vrhunsku otpornost na sušne letnje periode i krečnjačka zemljišta.