Stella

Stela (Stella) potiče iz Kanade, gde je stvorena u čuvenoj istraživačkoj stanici Summerland (Britanska Kolumbija) planskim ukrštanjem sorti Lambert i John Innes Seedling 2420, a u široku komercijalnu proizvodnju je puštena 1968. godine. U istoriji svetske pomologije zlatnim slovima je zapisana kao prva komercijalna samooplodna sorta trešnje na svetu. Zbog svoje visoke i stabilne rodnosti, odlične krupnoće ploda i istorijske uloge najboljeg univerzalnog oprašivača, decenijama predstavlja jednu od najtraženijih, najrasprostranjenijih i najpouzdanijih sorti u savremenom svetskom i domaćem voćarstvu.

Samooplodna sorta. Stella je samooplodna sorta i može biti dobar izvor polena za mnoge kompatibilne sorte koje cvetaju u isto vreme, poput Burlata, Binga, Sama i Hedelfingen. Cveta srednje rano.

Drvo je prirodno srednje bujnosti do bujno, sa snažnim skeletnim granama koje formiraju dobro razgranatu, umereno gustu, prostranu i široko-piramidalnu krošnju sa odličnim, širokim uglovima grananja. Veoma rano stupa u period pune rodnosti (često prve komercijalne plodove donese već u drugoj ili trećoj godini nakon sadnje). Kada prorodi, donosi redovne, stabilne i izuzetno obilne prinose svake godine. Zbog izražene sklonosti ka preobilnom rađanju (prerodu), zahteva obaveznu, oštru i redovnu zimsku i letnju rezidbu radi proređivanja rodnih elemenata (majskih bučića) i održavanja maksimalne krupnoće plodova.

Spada u grupu srednje kasnih sorti trešnje. Na našem podneblju i u kontinentalnim klimatskim uslovima sazreva za berbu sredinom juna (obično između 12. i 20. juna, odnosno u IV i V nedelji zrenja trešanja, oko desetak dana posle rane sorte Burlat).

Berba se obavlja tokom sredine juna. Plodovi na stablu dozrevaju prilično ujednačeno i odlikuju se dugačkom, zelenom i čvrstom peteljkom, što značajno olakšava, ubrzava i pojeftinjuje ručnu berbu bez opasnosti od povređivanja i čupanja mesa oko čašice.

Odlikuje se umereno dobrom sposobnošću čuvanja. U svežem stanju u hladnjači uspešno može da se održi od 7 do 14 dana. Zbog čvrstog i kompaktnog mesa ploda, dobro podnosi branje, manipulaciju, pakovanje i transport, zadržavajući svežinu pokožice. Prvenstveno je namenjena za kvalitetnu stonu potrošnju u svežem stanju na domaćem i regionalnom tržištu, a zbog visokog sadržaja šećera izuzetno je tražena i cenjena u industriji za proizvodnju vrhunskih kompota, slatka, voćnih sirupa i za kandiranje.

Plod je krupan (prosečne mase 8,5–9,5 grama), ujednačen na stablu i prepoznatljivog, izduženo-srcolikog do blago ovalnog oblika sa dugom peteljkom. Pokožica je srednje debljine, glatka i izrazito sjajna, u punoj zrelosti atraktivne intenzivno tamnocrvene do zagasito bordo boje. Meso je tamnocrveno, čvrsto, kompaktno, sočno i hrskavo (tipična hrskavica), veoma mesnato. Ukus je izvanredan, osvežavajući i pun – odlikuje se visokim sadržajem šećera, finom osvežavajućom kiselinom i bogatom sortnom aromom. Koštica je srednje krupna i lako se odvaja od mesa ploda.

Srednje je otporna sorta na bolesti. Pokazuje izvanrednu prirodnu otpornost drveta i cvetnih pupoljaka na oštre zimske mrazeve tokom punog mirovanja. Sa druge strane, njena najveća uzgojna mana na terenu jeste povećana osetljivost ploda na pucanje usled obilnih i iznenadnih junskih kiša u periodu zrenja, zbog čega u vlažnim danima zahteva strogu i redovnu preventivnu hemijsku zaštitu od monilije i truleži plodova (Monilinia laxa), kao i obaveznu zaštitu od ptica koje privlači sjajni rod.

Korenov sistem je snažan, dubok i razgranat. Odlično koristi vlagu i hranljive materije iz dubljih slojeva i dobro podnosi sušne periode u zrelim godinama, ali apsolutno ne podnosi teška, glinovita, zbijena i zabarena zemljišta sa visokim nivoom podzemnih voda, gde usled viška vlage brzo dolazi do gušenja korena (asfiksije) i sušenja čitavog stabla. Traži duboka, propusna, laka i plodna zemljišta na provetrenim položajima.

Voćne sadnice trešnje proizvodimo na visokoafinitetnim, sertifikovanim podlogama: magriva (Prunus mahaleb) i divlja trešnja (vrapčara) za klasične i dugovečne zasade. Pored bujnih, sadnice proizvodimo i na savremenim, slabo do srednje bujnim vegetativnim podlogama Gizela 5 (Gisela 5) i Gizela 6 (Gisela 6), koje su svetski obavezan standard za ovu sortu, jer idealno kontrolišu njenu prirodnu bujnost, drastično ubrzavaju stupanje u period pune rodnosti (već u drugoj godini) i omogućavaju podizanje intenzivnih voćnjaka u vidu gustih špalira.